Prvi sastanak “Beogradske inicijative” održan je u petak u Narodnoj banci Srbije (NBS). “Beogradska inicijativa” predstavlja Forum prekogranične saradnje u okviru Bečke inicijative, pod zajedničkim pokroviteljstvom NBS i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Sastanku su prisustvovali predstavnici najvećih banaka koje posluju u Srbiji, predstavnici matičnih bankarskih grupa, regulatornih organa iz Austrije, Francuske, Grčke i Italije i nadležnih srpskih institucija. Bili su prisutni i predstavnici MMF, Svetske banke, Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, Evropske investicione banke, Evropske bankarske agencije, Evropskog odbora za sistemski rizik, Evropske centralne banke, Evropske komisije i predsedavajućeg Bečkom inicijativom.
Prvi sastanak “Beogradske inicijative” održan je u petak u Narodnoj banci Srbije (NBS). “Beogradska inicijativa” predstavlja Forum prekogranične saradnje u okviru Bečke inicijative, pod zajedničkim pokroviteljstvom NBS i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Sastanku su prisustvovali predstavnici najvećih banaka koje posluju u Srbiji, predstavnici matičnih bankarskih grupa, regulatornih organa iz Austrije, Francuske, Grčke i Italije i nadležnih srpskih institucija. Bili su prisutni i predstavnici MMF, Svetske banke, Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj, Evropske investicione banke, Evropske bankarske agencije, Evropskog odbora za sistemski rizik, Evropske centralne banke, Evropske komisije i predsedavajućeg Bečkom inicijativom.
Učesnici su razgovarali o budućem razvoju srpske privrede i finansijskog sistema, strategijama domaćih banaka i o ulozi koju supsidijari u Srbiji imaju u poslovanju bankarskih grupa. Vođena je otvorena diskusija o regulatornim i poreskim pitanjima koja se tiču banaka u Srbiji, kao i o merama za očuvanje finansijske stabilnosti. Bilo je reči i o implikacijama koje bi za Srbiju i njen finansijski sistem imale šire međunarodne inicijative, kao što su primena Bazela III i Direktive o kapitalnim zahtevima IV i predlozi Evropske unije za osnivanje bankarske unije.
Kako se navodi u saopštenju NBS, posebno je razmotreno pitanje nenaplativih potraživanja koja su postala prepreka rastu srpske privrede. Analiziran je i izveštaj radne grupe NBS o tom pitanju, kao i o najnovijim regulatornim i zakonskim promenama koje predstavljaju značajan korak u pravom smeru.
Jedna od tema bio je i razvoj srpskog tržišta kapitala i mere kojima se jača uloga dinara u privredi (proces dinarizacije). Postepeno uvođenje dugoročnijih hartija od vrednosti može podići nivo domaćih štednih uloga, otvoriti alternativne kanale za finansiranje preduzeća i produžiti ročnost sredstava kojima se finansira poslovanje banaka. Razmotrene su mere koje mogu preduzeti banke, srpski organi i međunarodne finansijske institucije radi unapređenja ovog tržišta. Analizirani su i izazovi u pogledu daljeg razvoja tržišta dinarskih državnih hartija od vrednosti.
Svi učesnici izrazili su posvećenost poslovanju u Srbiji i saglasili se da im je sastanak pružio dobru priliku za otvorenu razmenu stavova i definisanje pitanja u čijem rešavanju je potreban i dobrodošao nastavak saradnje i razmene iskustava, dodaje se u saopštenju.
Sastanak je održan pod pokroviteljstvom druge Bečke inicijative koja okuplja glavne međunarodne bankarske grupe koje posluju u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi, njihove supsidijare u Srbiji, regulatorna tela zemlje domaćina i gostiju, kao i međunarodne organizacije, kako bi razmatrali i rešili pitanja od zajedničkog interesa.